Pon - Ned: 08:00 - 20:00
Sadnice voća ArgusSadnice voća ArgusSadnice voća Argus
Pon-Ned: 08:00 – 20:00
sadniceargus@gmail.com
Kruševac, Srbija

Sadnice mušmule

Sadnice mušmule za sezonu 2023/24 u prvoj klasi, visine preko 1.8 m, bez oštećenja od grada. Cena sadnice mušmule je 180,00 dinara. Za veće količine moguć je dogovor oko cene.

Napomena: Sadnice se mogu poručiti i pre početka sezone, a isporuka sadnica će se vršiti od 25. oktobra 2023. godine.

Uzgoj mušmule

Mušmula je veoma otporna na štetne insekte i biljne bolesti. Pojedine sorte su osetljive na čadjavu krastavost. Samooplodna je, podnosi zasenu, može da se gaji i na većim visinama. Kalemi se na glog, dunju, oskorušu, krušku. Ipak kalemljena na dunji MA ili BA glogu sadi se na rastojanju 4m x 3m. Domaća mušmula se uzima kao posrednik pri kalemljenu Holandske i Kraljevske jer nemaju dobar afinitet sa dunjom kao podlogom. Ne žuriti sa branjem bez obzira na navedena vremena zrenja. Brati u novembru iza prvih mrazeva.

Opširnije o mušmuli

Mušmula pripada jabucastim vocnim vrstama. To je stara vocna vrsta koja nije zastupljena u proizvodnim zasadima i na vecim površinama. Uglavnom se može naci kao sporadicna vocka u amaterskim zasadima ili na okucnicama. Stablo mušmule je srednje bujno, cvet je bele boje i kada je vocka u cvetu ima dekorativan izgled. List je zelene boje, krupan. Samooplodna je vocna vrsta pa za uspešno gajenje nije potreban oprašivac. Dugo vecna je, može se uzgajati bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja,pa se u tom smislu može svrstati u organsku proizvodnju voca.Podloga na koju se kalemi mušmula je ista kao i za dunju ( Dunja MA, Provansalska dunja Ba 29 i njihovi klonovi), mada se kao podloga može koristiti i glog.

Sa uspehom se može gajiti na terenima do 1000 m n.v. Više joj pogoduju osuncaniji i provetreniji tereni. Otporna je na niske temperature, pa bez oštecenja može podneti temperature i do -30°C, mada joj visoke temperature mogu naneti štetu, pogotovo ako se jave u dužem periodu.

Cveta kasno, tako da je smanjena mogu- cnost nastanka šteta od kasnih prolecnih mrazeva. Odgovaraju joj plodnija i rastre-sitija zemljišta na kojima se duže ne zadržava voda ili gde nivo podzemnih voda nije previsok, jer suviše vode može izazvati gušenje korenovog sistema. Otporna je prema suši, a štete mogu nastati ukoliko se suša javi u dužem periodu, pa je neophodno izvršiti navodnjavanje. Sadi se na rastojanju 5X4 ili 5X3 metra, a preporuceni uzgojni oblik je kotlasta kruna ili vaza. Rezidba u rodu je slicna kao kod ostalih jabucastih vocki, a svodi se na uklanjanje suvih ili polomljenih i oštecenih grana i proredivanje krune. Jednogodišnje grane se mogu skracivati u cilju pospešivanja rodnosti,sprecavanja izduživanja grana i boljeg obrastanja grana sa rodnim grancicama.

Plodovi dospevaju za berbu krajem oktobra ili poce tkom novembra. U obicnom skladištu se mogu cuvati 2-3 meseca, a u hladnjacama znatno duže.

Za potrošnju se koriste sveži plodovi, mada se može koristiti i kao preradevina. Za jelo se koriste plodovi kada ugnjile, jer su tada mekani, socni, sladi ili kada promrznu. Plodovi mogu biti mase od 10-70 grama u zavisnosti od sorte.

Pored hranljive vrednosti jer sadrži šecer, organske kiseline, pektine, vitamine B i C, aromaticne materije, plod ima i lekovita svojstva.

Najzastupljenija sorta je domaca mušmula. To je stara sorta izduženo kupastog oblika ploda,mase 15-25 gram. Pokožica je tamno mrka i debela, meso ploda je bledo zelene boje, kada ugnjili potamni.

Ostale poznatije sorte:

krupna holandska -ima krupan plod oko 50 grama i više. Plod je spljošten sa širokom cašicom. Pokožica je debela, meso zelenkastobele boje. Osrednjeg je kvaliteta;

kraljevska krupna ili rojal ima veoma krupne okrugle plodove mase preko 50 grama. Meso je veoma prijtnog ukusa;

mušmula bez semenki -ima sitne plodove mase oko 10 grama prijatnog aromaticnog ukusa. Mogu se konzumirati citavi plodovi jer nemaju semenke, za razliku od ostalih sorti.

Đubrenje mušmule u punom rodu

Mušmuli u periodu pune rodnosti za prinos od 30 t/ha potrebne su sledeće količine osnovnih elemenata, odnosno đubriva:

  • 120 kg/ha N, ili 600 kg/ha 21% nitromonkala,
  • 70 kg/ha P2O5, ili 380 – 400 kg/ha 18% superfosfata,
  • 110 kg/ha K2O, ili 210 – 230 kg/ha 48% kalijum sulfata.

Odnos ovih elemenata približno bi bio 1,7 : 1,0 : 1,6 (N : P2O5 : K2O).

Stručni saveti i konsultacije

Sorte mušmule i njihove osobine​

DOMAĆA MUŠMULA

Plod sitan do srednje krupan, kupastog oblika, veoma ukusan kada ugnjili. Mana mu je što ima puno semenki u plodu a malo mesa. Sazreva u X mesecu. Stablo je bujno, otporna na mraz i sušu. Samooplodna je. Može se kalemiti na glog, kao i na sejanac dobijen iz semenke mušmule. Ovi kalemovi sa navedenim podlogama dobro podnose sušu.

BESEMENA MUŠMULA

Plod joj je sitan, sličan običnoj mušmuli prosečne mase oko 10g. Ima okruglasto kruškast oblik, sa srednje velikom čašicom. Meso joj je bez koštica i vrlo prijatno za jelo. Sazreva krajem IX – pocetak X meseca. Stablo slabo do srednje bujno. Otporna na mraz i na sušu. Samooplodna je, partenokarpna, odnosno zameće i daje plodove bez oplodjenja. Poznostasna je jer zri i gnjili krajem novembra i pocetkom decembra.

KRALJEVSKA MUŠMULA

Nepoznatog je porekla. Plod srednje krupnoće, okruglast, osrednje široke čašice. Plod zelenkasto siv, a kada ugnjili prelazi u mrku boju. Meso je sočno i prijatnog ukusa. Sazreva u drugoj polovini IX meseca. Stablo je slabo ili srednje bujno. Otporna na sušu i na mraz. Samooplodna je. Stara je sorta, redovno i odlicno radja, kalemi se uglavnom na glog.

HOLANDSKA KRUPNA

Poreklom iz Holandije. Plod krupan, malo pljosnatog oblika, veoma je ukusan kada ugnjili. Ako se preurani sa branjem, plodovi mogu biti neupotrebljivi. Sazreva u prvoj dekadi X meseca. Stablo srednje bujno, ima vrlo lepe cvetove i listove. Otporna na mraz i sušu, plodovi osetljivi na cadjavu krastavost. Samooplodna je i cenjena je kao jedna od najkvalitetnijih. Kalemi se na glog, redje na dunju, oskorušu ili krušku. Zrenje joj ubrzaju mrazevi.