Pon - Ned: 08:00 - 20:00
Sadnice voća ArgusSadnice voća ArgusSadnice voća Argus
Pon-Ned: 08:00 – 20:00
sadniceargus@gmail.com
Kruševac, Srbija

Sadnice lešnika

Kao i prethonih godina, cena žbunastog lešnika (dvogodišnji) za predstojeću sezonu (2023/24) biće 240,00 din, dok će sadnica kelemljenog lešnika (dvogodišnji) biti 600,00 din, uz mogućnost korigovanja cene za veće količine. Sadni materijal prati kompletna dokumentacija potrebna za ostvarivanje subvencija.

Napomena: Sadnice se mogu poručiti i pre početka sezone, a isporuka sadnica će se vršiti od 15. oktobra 2023. godine.

Uzgoj lešnika

Za uzgoj sadnica lešnika dobra su brdskoplaninska područja sa dovoljno vazdušne vlage, mada se gaji i u ravničarskim oblastima. Lešnik nije neki probirač zemljišta, pa dobro radja i na skromnijem zemljištu. Kritičan je period cvetanja, jer su u tom periodu temperature niže od -6° C nepovoljne za zametanje plodova. Kod leska kao i kod oraha, ženski i muški cvetovi cvetaju nejednovremeno (dihogamija). Za sigurniju i obilniju rodnost lešnika preopručuje se najmanje 3 sorte lešnika u istom zasadu. Najbolje sadjenje lešnika je u jesen ili zimi, ako to vreme dozvoljava.

Sertifikat

Stručni saveti i konsultacije

Rastojanja pri sađenju lešnika

Način gajenjaBujnostRastojanje
Žbunbujne sorte5×5 m
srednje bujne5×4 m
slabo bujne4×4 m
Stablobujne sorte6×5 m
srednje bujne5×5 m
slao bujne5×4 m

Prvi broj označava rastojanje izmedju redova, a drugi broj označava rastojanje izmedu sadnica u redu.

Kalkulator broja sadnica

Izračunavanje broja sadnica lešnika potrebnih za sadnju po hektaru na osnovu površine parcele i rastojanja prilikom sadnje.

Sadnice lešnika koje su kalemljene i biće na stanju za sezonu 2023/24 su:

  • Tonda Gentile Romana
  • Tonda Gentile delle Lange
  • Tonda di Giffoni
  • Halski Džin
  • Kosford
  • Enis
  • Lambertov beli
  • Istarski okrugli

Naše sadnice kalemljenog i žbunastog lešnika

Sorte lešnika

Sorte lešnika okruglastog ploda

PIJEMONTSKI (Tonda Gentile delle Langhe)

Ovo je italijanska sorta koja se najviše gaji u oblasti Pijemonta. Nedavno je introdukovana (unesena), pa se gaji i kod nas na području Gornjeg Milanovca. Ima srednje razvijen žbun, formira dosta izdanaka. Formira resa u grupi (2—3). Cvetanje je vrlo rano. Resa je mnogo ranije (više od mesec dana), tako da se resanje i zrenje ženskih gametofita nikada ne podudara, te je izražena protoginija (nikada homogamija). Samosterilna je i sa slabom klijavošću polena, zbog čega je loš oprašivač. Oprašivači za tu sortu su kosford i halski džin. Plodovi su okruglasti sa zaoštrenim vrhom. U našim uslovima sazreva rano u avgustu i nije mnogo rodna. Plodovi su sitni (prosečno 2,5 g). U grupi ih ima 2—3, omotač ploda je koliko i plod, pri vrhu je malo otvoren, pa plodovi lako ispadaju iz njega. Ljuska ploda je tanka, ali tvrda. Randman ploda je oko 57%. Jezgra je vrlo ukusna i sadrži 72,3% ulja i 13,2% belančevina.

RIMSKI UKUSNI (Tonda Gentile Romana)

Poreklom iz Italije, plod je srednje krupan do krupan, mase 2,7 g. Okruglasti omotač je duži od ravne ploda. Ljuska je tanka, kestenjasto prugasta, a jezgra veoma kvalitetna sa randmanom 45%. Žbun je srednje bujan i dobro rađa. Izražena je homogamija (homogamija je istovremeno cvetanje muških i ženskih cvetova). Prosečno u račvici može biti 2-3 ploda. Oprašuju ga: Okrugli Đifonski i Mortarela. Tražen je u industriji slatkiša, dobro podnosi hladnoću pa se može gajiti i u hladnijim kontinentalnim oblastima. Sazreva krajem avgusta (VIII).

OKRUGLI DJIFONSKI (Tonda di Giffoni)

Poreklom iz Italije, ova sorta je ploda srednje krupnoće, mase 2.4g. Okrugli omotač je duži od ploda. Ljuska je srednje tanka, obojena kestenjastim prugama. Randman jezgre je 46%. Ova italijanska sorta ima ne previše bujno stablo, a plodovi su veoma traženi u konditorskoj industriji. Međutim, osetljiva je na pozne prolećne mrazeve, te se preporučuje za gajenje u toplijim i mediteranskim područjima.

RIMSKI

Plod krupan, mase oko 3,1 g. Okrugao, rebrast, neznatno izdužen. Omotač je ravan s vrhom ploda, plodovi zreli lako ispadaju iz njega, ljuska je debela, teško se lomi. Randman jezgre 42%. Žbun je vrlo bujan, uspravnog rasta. Daje malo izdanaka. Pojedinih godina prerodi, da bi naredne godine podbacio u rodu (alternativno ili naizmenično rađanje). Sadnice lešnika ove sorte rano cvetaju ženskim cvetom, još u decembru (protandrična). Daje do tri ploda u račvici, samosterilna je (treba joj oprašivač).

ENIS

Nova sorta iz SAD. Spontani je sejanac pronađen u Oregonu. Stablo je uspravno, bujno i vrlo rodno. Nije osetljivo prema niskim temperaturama. Ima lepe, vrlo krupne plodove (oko 4,7 g) loptasto do malo izduženog oblika, svetle i prugaste ljuske. Sazreva kasno. Randman jezgre je oko 49%. Kasno cveta. Rezultati i ženski gametofiti najčešće su zreli u martu. Dobro je oprašuju Lambert Crveni, Halski džin i druge sorte. Omotač ploda je umereno razvijen, a plodovi pri trešenju lako ispadaju, pa se preporučuje za masovno gajenje u plantažama i na okućnicama.

BOLIVIJEROV (Halski Džin)

Sadnice lešnika poreklom iz Holandije. Plod je veoma krupan, mase oko 3,6 g. Okruglasto konočnog oblika. Omotač u ravni ploda ili malo duži. Ljuska je svetlo mrka, jezgra ukusna. Randman je 36,5%. Plodovi do 5 komada u grozdi (gronji). Stablo je bujno i veoma rodno. Otporna sorta na niske zimske temperature zbog čega se može gajiti i u oblastima sa hladnijom klimom. Cveta kasno, krajem januara. Bogat je polenom. Protandričan je (protandrija je ranije cvetanje muških cvetova u odnosu na ženske). Sazreva u septembru. Preporučuje se za gajenje u društvu sa još 2-3 sorte u cilju međusobnog oprašivanja.

CRVENI LAMBERT

Plod je sitan, mase oko 1,3 g. Omotač je duži od ploda, ljuska je srednje tvrdoće, lepe prugaste površine. Randman je 48,5%. Ova sorta iz Lambert grupe je srednje bujnosti i dobro rađa. Može imati 1-7 plodova u grupi. Posebno je atraktivna zbog crvenog lišća koje je veoma lepo i dekorativno.

Sorte lešnika duguljastog ploda

KOSFORD

Plod srednje krupnoće, masa oko 2.5 g. Duguljast, omotač u ravni ploda ili malo duži. Plodovi 2 do 4 u grozdu (u račvici). Jezgra kvalitetna, randman 50-53%. Stablo je srednje bujnosti, razgranato. Cveta i zri kasno. Vrlo dobro rađa, srednje je otporno na niske zimske temperature. Oprašuje ga Rimski.

ISTARSKI DUGI

Sorta lešnika poreklom iz Hrvatske, tačnije iz Istre, rasprostranjena je u našim krajevima. Stablo je vrlo bujno i vrlo rodno, te obilno i redovno rađa svake godine. Cveta rano i protandrično je. Za oplodnju su joj potrebni oprasivači Davijan, Rimski i drugi. Plodovi su krupni (prosečno 3,5g), duguljasti i lepi. Rađaju se u grozdovima, oko 5 plodova u grozdu. Randman jezgra je oko 46%. Sazreva relativno rano, krajem avgusta. Omotač ploda je veoma razvijen – duži od ploda i plodovi iz njega teško ispadaju. Kao nedostatak sorte smatra se teško ispadanje plodova iz omotača, što onemogućava mehanizovanu berbu. Sorta je dosta osetljiva na sušu.

Jednogodišnje sadnice mečje leske.