Pon - Ned: 08:00 - 20:00
Sadnice voća ArgusSadnice voća ArgusSadnice voća Argus
Pon-Ned: 08:00 – 20:00
sadniceargus@gmail.com
Kruševac, Srbija

Sadnice kajsije

Ove sezone (2023/24) predstavljamo našu selekciju prvoklasnih sadnica kajsije, dostupnih po ceni od 200,00 dinara po komadu. Naš sadni materijal je pažljivo biran i poseduje sertifikat, uz kompletnu prateću dokumentaciju koja vam omogućava ostvarivanje subvencija.

U našem asortimanu nalazi se više sorti kajsije, uključujući Kečkemetsku Ružu, Novosadsku Rodnu, Roksana, Zaklopačku Ružu, NS-4, NS-6, i mnoge druge.

Za veće količine, otvoreni smo za dogovor oko cene. Iskoristite priliku da unapred rezervišete sadnice kajsije za vaš voćnjak. Za sva dodatna pitanja ili porudžbine, slobodno nas kontaktirajte.

Sadnja kajsije

Sadnice kajsije imaju relativno dubok korenov sistem koji omogućava uspešan rast i razvoj i na suvljem zemljištu, ako je dovoljno plodno i rastresito. Na peščanom i vlažnom zemljištu kajsija pati od smolotočine. Ima kratak period zimskog mirovanja, rano kreće sa cvetanjem, pa je osetljiva na pozne mrazeve. Štetočine kajsije su: Jabukin smotavac, rutava buba, breskvin savijač, voćna mušica i razne gusenice, a bolesti kajsije su: apopleksija, krastavost plodova, itd. Podloge pri kalemljenju sadnica kajsije: Džanarika + šljiva. Najbolje Stenli + kajsija na visini 70 cm. Dobri posrednici su i Belošljiva, Čačanska lepotica i krupna zelenarenkloda. Razmak pri sadjenju: Piramida 6m sa 5m, palmeta 5m x 4m.

Stručni saveti i konsultacije

Rezidba sadnice kajsije

Rezdiba kajsije u periodu rodnosti ima za cilj rugilisanje vegetativnog rasta i rodnosti stabla kao i dobijanje dobrog kvaliteta plodova. Njome se odstranjuju vodopije, suve, slomljene i stare (izrodjene) grane, grane koje se ukrtšaju kao i suviše rodne grančice. Na taj način svetlog lakše prodire do središnjeg dela krune, što omogućava bolje diferenciranje cvetnih pupoljaka, veću rodnosti i dobijanje plodova boljeg kvaliteta. Rezidbom se vrši i obnova rodnog drveta i sprečava ogoljavanje grana u osnovi i prenošenju rodnosti na periferiju krune.

Sorte kajsije se razlikuju u karakteristikama rasta i rodnosti, tako da rezidbu treba prilagoditi datoj sorti. Sorte koje imaju sklonost ka prerodjavanju zahtevaju intezivniju rezidbu, dok sorte sa manjim rodnim potencijalom treba rezati blaže. Za razliku od drugih voćaka, kod kojih se rezidba uglavnom izvodi u periodu mirovanja, kod kajsije se preporučuje izvodjenje rezidbe isključivo u periodu vegetacije: od kretanja pupoljaka u proleće do sredine avgusta. Postoje tri termina u kojima se može izvoditi rezidba:

  1. Početak vegetacije kada počne bubrenje pupoljaka (prolećna rezidba)
  2. Krajem maja ili početkom juna (rana letnja rezidba)
  3. Posle berbe plodova (letnja rezidba)

Sorte kajsija i njihove osobine​

AURORA

Nastala je u Italiji kao spontani sejanac. U proizvodinji je od 1986. god. Vrlo rana sorta, sazreva u prvoj dekadi juna. Stablo je bujno sa širokom krunom. Radja na mešotvitim rodnim grančicama i majskim buketićima. Osetljiva je na bakterioze. Cvetni pupoljci su osetljivi na mrazeve. Cveta srednje rano, samobesplodna je sorta. Umerene je rodnosti. Plod je srednje krupan (45-50 g), okruglasto-izduženog oblika. Osnovna boja pokožice je narandžasta, a dopunska intezivno crvena, prezežno jednolično rasporedjena i pokriva do 50% površine ploda. Meso je narandžaste boje, srednje čvrsto, sočno, kiselkastog-slatkog ukusa sa prijatnom aromom. Plodovi brzo dozrevaju i u punoj zrelosti su slabije transportabilnosti. Koštica se odvaja. Stona je sorta. Zaslužuje pažnju zbog vrlo ranog zrenja, privlačnog izgleda i dobrog kvaliteta ploda. Mane su joj: osetljivost na mraz, samobesplodnost i slabija transportabilnost.

KRUPNA RANA

Plod je veoma krupan, izduženo jajast sa dubokom uzdužnom brazdom, mase oko 100-140g. potkožica slamastožuta, sa sunčane strane zlatnožuta i išarana crvenim pegama. Meso svetložuto, sočno, slatkokiselo odličnog ukusa. Vreme zrenja druga polovona VI i početkom VII meseca . Stablo je umerene bujnosti. Dobro podnosi zimske mrazeve a srednje je osetljiva na pozno prolećne i sušu. Otporna je na parazite. Ova prastara mađarska sorta se gaji u Francuskoj i Nemačkoj a ima je i u našim voćnjacima. Po kvalitetu jedna od najboljih sorti kajsije u svetu. Ima veliku rodnost pa se preporučuje za gajenje i širenje. Mlade sadnice kajsije ove sorte su dobrog porasta.

NOVOSADSKA RODNA

Plod veoma krupan (oko 80g.), skoro dvostruko krupnije od mađarske najbolje. Pokožica je narandžasta, sa sunčane strane rumena. Meso narandžasto, sočno, slatkonakiselo, vrlo ukusno,j ezgra slatka. Vreme zrenja druga dekada VII meseca. Drvo je umereno bujno. Mlade sadnice kajsije ove sorte su slabijeg porasta. Cveta kasno čime izbegava poznoprolećne mrazeve. Rano prorodi i redovnije rađa od ostalih sorti. Kalemiti je preko posrednika (podloga džanarika + posrednik šljiva + plemka kajsije) u cilju izbegavanja sušenja stabla (apopleksija). Pošto ima slatku jezgru pogodna je za proizvodnju rakije, jer ne treba odvajati koštice. Stenli se preoporučuje kao najbolji posrednik.

NJU DŽERSI

Plod je krupan, okruglast, pokožica žuta do oranžžuta, meso srednje čvrstine zlatno žuto, slatko nakiselo, veoma ukusno i lako se odvaja od koštice. Vreme zrenja Kraj VI početkom VII meseca. Stablo je srednje bujnosti. Osetljiva je na pozne prolećne mrazeve, adopleksiju, plodovi dosta otpadaju pred samo sazrevanje. Ima odlicnu rodnost i veoma kvalitetne plodove ali je osetljiva na pozno prolećne mrazeve . Mora se brati malo ranije pri prelasku zelene boje u žutu, jer zreli plodovi dosta otpadaju. Novi klon nju džersi 39 ima bolje osobine od predhodnika.

KEČKEMETSKA RUŽA

Plod ove sadnice kajsije je srednje krupnoće, mase oko40-50g,pljosnat asimetričan i sastoji se iz dve nejednake polovine. Pokožica je žuta, sa sunčane strane rumena. Meso je bledožuto,sočno,slatkonakiselo, prijatnog ukusa,jezgra je gorka. Vreme zrenja druga polovina i kraj VII meseca. Stablo je bujno i razvija veliku krunu. Cveta kasno čime uglavnom izbegava poznoprolećne mrazeve. Srednje je otporna na sušenje stable (apopleksiju), osetljiva na sušu. KOd nas dosta zastupljena, pošto je pogodna i za hladnije oblasti. Lako se prepoznaje jer na peteljci od lista ima dva zaliska.

ČAČANSKA PLJOSNATA

Plod srednje krupnoće, pljosnatoeliptičnog oblika po čemu je i dobila naziv. Pokožica je oranž boje a sa sunčane strane je prelivena crvenilom. Meso je sočno, slatkonakiselo, aromatično, visokokvalitetno. Sazreva krajem VII meseca. Stablo je srednje bujno. Relativno otporna na poznoprolećne mrazeve. Rano prorodi i obilno rađa. Plodovi su joj lepi I kvalitetni, meso je malo manje čvrstine u odnosu na plodove čačanskog zlata.Ovde su opisane samo neke sorte kajsija, o ostalim sortama možete se informisati putem e-maila ili telefona. Još neke sorte kajsija: Roksana (Avganistan), Ambrozija (Italija), Luizetova (Francuska), Breda (Holandija), Lijabo (Francuska ), Čačansko zlato. Kasnije na ovoj stranici opisaćemo još 10-ak novih sorti kajsija.

ROKSANA

Vreme dozrevanja ove saednice kajsije je kraj jula I pocetak avgusta meseca. Plodovi vrlo krupni u proseku 70g, cepaca, izduzenog oblika narandzaste boje sa intezivnim crvenilom. Meso je cvrsto, vrlo ukusno. Atraktivna za trziste, odlicna za jelo I preradu. Kasno cveta.

ZAKLOPAČKA RUŽA

Selekcija kajsije Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Dosta se gaji u beogradskom Podunavlju. Sazreva u prvoj dekadi jula. Cveta kasno, jedan dan posle Madjarske najbolje. Samooplodna je. Dobro je rodnosti. Plod je krupan (55 g), ovalnog oblika. Osnovna boja je narandžasta,a sa sunčane strane je prekrivena dopunskom intezivno crvenom bojom, koja je jednolično rasporedjena. Ima vrlo čvrsto meso i dobru skladišnu sposobnost (može se čuvati duže od mesec dana u običnoj hladnjači).

NS-4

Domaća sorta, stvorena na poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Selekcijom iz prirodne populacije. Selekcionari su Bogoljub Djurić i Bogoljub Keserović. Priznata je za novu sortu 2004. godine. Sazreva u prvoj dekadi jula. Stablo je slabo do srednje bujno. Pretežno radja na meštovitim rodnim grančicama. Cvetni pupoljci su relativno otporni na mraz. Cveta kasno. Samooplodna je sorta. Umerene je i redovne rodnosti. Plod je vrlo krupan (65 – 70 g). Okruglasto-ovalnog oblika. Osnova boja pokožice je narandžasta. Dopunska boja je intezivno crvena, jednolično rasporedjena, prekriva 30-60% površine ploda. Plodovi su vrlo privlačnog izgleda. Meso je narandžaste boje, srednje čvrsto, sočno, slatko, srednje-nakiselo, sa vrlo prijatnom aromom. Kvalitet je veoma dobar. Koštica se lako odvaja od mesa. Jezgra je slatka. Pretežno se koristi za stonu potrošnju. Pogodna je za sušenje i preradu. Zaslužuje da se gaji u većoj meri kao stona sorta zbog atraktivnog izgleda plodova, kao i dobrog kvaliteta.

NS-6

Domaća sorta stvorena na poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Selekcijom iz prirodne populacije. Selekcionari su Bogoljub Djurić i Zoran Keserović. Priznata je za novu sortu 2004. godine. Sazreva u drugoj dekadi jula. Stablo je srednje bujno do bujno. Pretežno radja na mešovitim rodnim grančicama. Cvetni pupoljci su relativno otporni na mraz. Cveta srednje kasno do kasno. Samooplodna je sorta. Visoke je rodnosti. Plod je vrlo krupan (65 g), okruglasto-ovalnog oblika. Osnovna boja pokožice je svetlo-narandžasta. Dopunska boja je intezivno crvena, jednolično rasporedjena, pokriva oko 30% površine ploda. Meso je svetlo naradžaste boje, čvrsto, sočno, slatko-nakiselo, sa prijatnom aromom. Kvalitet je dobar, lako se odvaja od mesa. Jezgra je slatka. Koristi se za stonu potrošnju a pogodna je i za preradu. Zaslužuje pažnju zbog visoke rodnosti i krupnih plodova.