Pon - Ned: 08:00 - 20:00
Sadnice voća ArgusSadnice voća ArgusSadnice voća Argus
Pon-Ned: 08:00 – 20:00
Kruševac, Srbija

argus

Čađava krastavost jabuke i kruške

Čađava krastavost jabuke i kruške – Venturia inaequalis i Venturia pirina Simptomi bolesti: Parazit se razvija na svim zeljastim delovima voćaka. Do infekcije dolazi odmah nakon pojave lista iz pupoljka. Na lišću i lisnim dršakama  pojavljuju se svetlosmedje i maslinasto mrke, okruglaste pege sa tipičnom prevlakom na licu lista. Mlado lišće…
Read More

Pepelnica jabuke

Pepelnica jabuke parazitira biljne vrste iz roda Malus – jabuku, krušku, dunju, mušmulu. Parazit se pojavljuje na svim zelenim delovima voćaka, stvarajući karakterističnu beličastu, brašnastu micelijsku prevlaku. Kao posledica primarnih infekcija tokom vegetacije iz zaraženih terminalnih lisnih pupoljaka razvijaju se lastari potpuno zakržljali. Delimično zaraženi pupoljci daju bele lastare, pokrivene…
Read More

Otpornost gljiva na preparate

Rezistentnost na fungicide je pojava da fungicidi koji su nekad uspešno suzbijali  određenu biljnu bolest, postaju manje efikasni, zahtevaju veću dozu primene  ili zaštita od bolesti potpuno izostaje. Danas je poznato oko 135 aktivnih materija prema kojima su različite gljive ,prouzrokovači bolesti, rezistentne u većoj ili manjoj meri. Antirezistentna strategija…
Read More

Mraz i zaštita

Niske temperature negativno utiču na osnovne fiziološke procese u biljci prvo ih usporavajući, a zatim i sasvim ih prekidajući. Pri temperaturama ispod 0 S dolazi do formiranja leda u biljci. Kristali leda rastu i izvlače vodu iz ćelije, dolazi do velikog gubitka vode u ćelijama, što dovodi do njihove smrti.…
Read More

Pesticidi i podela

Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porekla. Preparat pesticida sadrži aktivnu supstancu i inertne materije. Aktivna supstanca je deo preparata koji ispoljava pesticidnu aktivnost, dok inertne materije poboljšavaju njenu efikasnost. Pesticidi predstavljaju određeni rizik za ljude i životnu sredinu, te ih treba pravilno primenjivati kako bi se osigurala odgovornost prema…
Read More

Tehnika sadnje voćaka

Da bi se sadnica ispravno zasadila, potrebno je pratiti sledeće korake: Najpre je potrebno obeležiti sva sadna mesta na parceli u skladu sa razmakom sadnje za odgovarajuće vrste i sorte. Pri tome treba voditi računa o podlozi sadnica – kod bujnijih generativnih podloga razmak sadnje treba biti veći nego kod…
Read More

Jesenja sadnja voća

Voće se sadi u jesen i u proleće. Jesenja sadnja je mnogo bolja od prolećne. Sadnjom u jesen se izbegavaju mnogi radovi koji se moraju izvesti da bi se sadnice sačuvale u zdravstveno ispravnom stanju do proleća. Ako se sadnja obavi u jesen, skraćuje se manipulacija izvađenim sadnicama, od vađenja…
Read More

Ekspozicija i nagib terena za uzgoj dunje

Ekspozicija ili položaj terena prema stranama sveta utiče na svetlost, temperaturu i vlažnost. Svaka ekspozicija ima svoje povoljne i nepovoljne osobine. Na većim nadmorskim visinama južne ekspozicije su najbolje osvetljene, najtoplije i najsuvlje,dok su severne slabije osvetljene,hladnije i vlažnije. Što se tiče severne ekspozicije terena ukoliko je nadmorska visina veća…
Read More

Način i dubina sadnje

Odlučili smo se za ručni način sadnje  kalemova vinove loze u prethodno iskopane jamice koji je i najstariji način sadnje. Jamice se kopaju ašovom i kopaju se u pravcu reda, neposredno pored i uvek sa iste strane oznake za sadno mesto. Dubina jamica je 35-45cm, a prečnika 30cm. Dubina sadnje…
Read More

Sadnja voćaka

Sadnja može biti: jesenja, zimska i prolećna. Jesenja sadnja je najbolja zato što preseci žila brže kalusiraju, voćke su bolje obezbeđene vodom i takve sadnice se brže i bolje razvijaju. Jesenu sadnju  treba obaviti do 25.novembra. Na sadnicama treba izvršiti defolijaciju (skinuti lišće) koja može biti hemijska ili ručna. Sadnice…
Read More